JADRANSKO MORE – NAŠ HRANITELJ

 U ovom članku ćemo se osvrnuti na naš biser, Jadransko more, te Vam dati par zanimljivih činjenica o samom Jadranskom moru i ulovu i uzgoju riba u njemu.

POVRŠINA – Jadransko more ima površinu od 138.600 km².

DUBINA – najveća dubina Jadranskog mora je 1233 m, dok je prosječna dubina 173 m.

TEMPERATURA – prosječna zimska temperatura Jadranskog mora je oko 11 °C, a ljetna oko 24 °C.

SALINITET – salinitet našeg mora je oko 38 – 39 . U jednom kilogramu vode koja čini Jadransko more otopljeno je 38,3 grama soli, a južni dio  puno je slaniji od sjevernog.

OTOCI – Jadran ima preko 1300 otoka od kojih su Krk i Cres najveći, a imaju površinu (svaki zasebno) od 405,78 km2. Najviši vrh na jadranskim otocima je Vidova gora na Braču (visina 780 metara), dok je otok Pag najrazvedeniji hrvatski otok.

FLORA I FAUNA –  Jadransko more je obilato florom i faunom i tu obitava više od 7000 vrsta, od kojih su mnoge rijetke, endemske i ugrožene.

ČISTOĆA MORA – prema istraživanju koje je provela Europska komisija za ispitivanje kakvoće mora, naše more se nalazi na drugom mjestu najčišćih mora u Europi (iza Ciparskog mora).

Jadransko more sadrži preko 80 esencijalnih minerala i oligoelemenata, koje imaju pozitivan utjecaj na nosnu sluznicu.

RIBLJE VRSTE–  naše more broji približno 500 različitih vrsta riba, a izlov ribe svake se godine povećava. 

Broj ribarskih plovila smanjen je u 2016. u odnosu na 2015.  godinu za 1,3% i to prvenstveno zbog scrapinga. Ulov i uzgoj (proizvodnja) morskih organizama povećan je u odnosu na 2015. godinu za oko 1%. Ukupan ulov plave ribe veći je također za oko 1%, dok je ulov ostale ribe povećan za 4,6%, a ljuskavaca za 5,5%.

Od ukupnog ulova plave ribe najveći dio se odnosi na srdelu (gotovo 80%). Ulov i uzgoj kamenica, ostalih mekušaca i školjkaša smanjen je za 14% u razdoblju 2015-2016. Ukupna vrijednost morskog ribarstva u 2016. godini porasla ja u odnosu na 2015. za 1,6% zbog povećanja cijene ribe i ukupne količine ulova.

Novija istraživanja pokazuju da će do 2030. godine u Sredozemlju omjer ribe i plastičnog otpada biti jednak. Još uvijek imamo relativno čisto more, ali ekološka svijest nam nije na zavidnoj razini. Iz tog razloga nužno je promisliti o svim blagodatima koje Jadransko more ima, o svim tajnim uvalama, nacionalnim parkovima, endemskim životinjskim i biljnim vrstama.

Sljedeći put kada pomislite ostaviti praznu plastičnu bocu ili vrećicu na plaži, sjetite se budućih generacija. Želimo li da i oni uživaju u ovim prirodnim ljepotama i morskim delicijama u kojima uživamo mi? Zapamtite da o tome ovise naši sadašnji postupci. 

By | 2018-06-03T16:38:11+00:00 lipanj 3rd, 2018|Ribe i ribarstvo|Komentari isključeni za JADRANSKO MORE – NAŠ HRANITELJ

About the Author: